Tekstovi čitalaca

Muzičke legende Skadarlije

Napisala: Sonja Todorović

U kafanama se uz muziku proslavlja, raduje, veseli, časti, igra, smeje, ali i tuguje, plače, boluje, lome čaše, pije. Dobar kafanski pevač zna da isprati sve ove burne emocije gostiju i da im da odgovarajući izraz kroz pesmu. Kažu da nije dovoljno da neko ima lep glas bi bio uspešan kafanski pevač, odnosno pevačica. Moraju da znaju da ubodu srž sreće ili nesreće posetioca kafane. I oni sami moraju imati boemsku dušu, da njihova pojava otelovljuje boemski život, ali i da, na neki način, budu psiholozi. U bogatoj istoriji noćnog života Beograda bilo je mnogo takvih legendarnih pevača koji goste nisu nikad ostavljali ravnodušnim svojim pevanjem. Toma Zdravković, Divna Kostić i Olga Jančevecka samo su neki od mnogih muzičkih legendi Skadarlije.

Kafana kao sudbina Tome Zdravkovića

Spomenik Tomi Zdravkoviću danas se nalazi u samom centru Leskovca, ali Toma je u skadarlijskim kafanama ostavio neizbrisiv pečat koji će večno govoriti o njegovom talentu i boemskom duhu. Kažu da je Toma Zdravković često pevao u kafani Dva jelena čak i bez honorara. Glavna sala ove kafane u kojoj je nastupao danas izgleda gotovo isto kao i kada je svojom muzikom Toma Zdravković privlačio goste pevajući u njoj. U Skadarliji je bio njegov poslednji intimni nastup, samo za prijatelje, neposredno pred zavšetak njegovog života. Priča se da tokom tog specijalnog nastupa Toma pevao Cunetu, Minimaksu, Seki Sablić, Danici Maksimović, Tanji Bošković… Jednom je Toma Zdravković za novine izjavio da od muzike živi i da za nju živi.

tumblr_n0aalggdnb1ru3391o1_500

Postoje i mnoge anegdote o Tominim skadarlijskim nastupima. Naime, legenda kaže da mu se jednom posle nastupa požalila devojčica koja prodaje cveće kako te večeri ništa nije uspela da proda, a on joj je dao sve što je od tog nastupa zaradio i što je u tom trenutku imao, a to uopšte nije bilo malo. Ostavši bez prebijene pare u džepu, morao je da pozajmljuje za taksi. Pevač Muharem Serbezovski kaže da je mnogo zora dočekao zajedno sa Tomom u skadarlijskim kafanama i da su jedan drugom obećali da će snimiti pesmu baš o Skadarliji. Međutim, Toma Zdravković je preminuo 1991. godine i to obećanje nije uspeo da ispuni, za razliku od Muharema koji je snimio pesmu o boemskoj četvrti Beograda. Kada je pevao na svadbama koje su se proslavljale u kafani Velika Skadarlija uz obode kafanske bašte bilo je više gledalaca i slušalaca nego gostiju na svadbi. Predrag Gojković Cune je za Tomu rekao da je poslednji i najveći boem Beograda.

Divna Kostić i njeno legendarno NE Titu

Životna priča Divne Kostić je prava filmska. Naime, šahovski velemajstor Bora Kostić je u rodnom Vršcu upoznao „vršačku Koštanu“, pevačicu romskog porekla izuzetne lepote, Mariju Kerčovu. Dogodila se ljubav između njih. Međutim, vreme je bilo takvo da su ovakve ljubavne veze bile zabranjene i nepoželjne. Bora je napustio pevačicu Mariju koja je 1919. godine ispred sirotišta u Vršcu ostavila korpu u kojoj je bila beba, devojčica. Sestra šahovskog velemajstora Olga, igrom slučaja, bila je nastojnica sirotišta i znala je da je to beba njenog brata Bore i pevačice Marije. Tu devojčicu je ona usvojila, dala joj porodično prezime i nazvala je Divna Kostić.

hqdefault

Divna je od majke nasledila divan glas i dar za muziku. Proglašavali su je za kraljicu Ruskog cara i Skadarlije, za pravu ženu boema. Bila je balerina beogradskog Narodnog pozorišta, ali kratko, samo jednu sezonu. Pevanje ju je više privlačilo, pa je početkom pedesetih godina XX veka počela da nastupa u Skadarliji. Legenda kaže da je otac Bora dolazio u Skadarliju da sluša kako peva njegova kćer Divna. Mesto više u kafani tražilo se kad god je Divna nastupala. Zanimljivo je da je Tito čuo za Divnin talenat i 1965. godine pozvao je u Beli dvor da peva na nekoj proslavi za njega, Jovanku i ostale. Međutim, Divna je Titu poručila da je njeno radno mesto Skadarlija, pa ko želi da je sluša, može da dođe tu. Prepričava se da je Tito sa Jovankom stvarno nakon toga došao u Skadarliju i rekao da kad već ona nije htela da dođe kod njih, evo njih kod nje.

Olga Jančevecka – zanosna Ruskinja

Olga Jančevcka je pevačka zvezda skadarlijskih kafana iz pedesetih i šezdesetih godina XX veka, poznata po izvođenju ruskih romansi. Čak je i snimljen dokumentarni film o njoj koji je prikazan na moskovskom festivalu Zlatni vitez 2010. godine. Između dva svetska rata i posle Drugog svetskog rata upravo je ona bila jedna od najpopularnijih pevačica u Beogradu. Radila je svašta – šegrtovala u krznarskoj radnji, pohađala školu za glumu i glumila u Narodnom pozorištu pa čak i u nekoliko fimova, radila je korekture ruskog službenog lista, bila novinar i pisac. Mnogo je volela da čita i imala je bogatu biblioteku – i na srpskom i na ruskom jeziku. Bila je udata za čuvenog ruskog pisca istorijskih romana Ve Jana sa kojim je dobila i sina Mišu. Međutim, pevanje je bio njen istinski i pravi poziv o čemu svedoči velika popularnost koja ju je pratila.

4336733294bffcfa6ba301185803841_extreme

Priča se da su zbog lepote ove najpoznatije ruske emigrantkinje u Jugoslaviji dogovarani dvoboji, tuče i razbijane mnoge kafanske čaše i flaše. Usniju Redžepovu je Olga učila da peva ruske romanse i pripremala je za nastup u poznatom restoranu u Parizu koji se zove Raspućin. Prvenstveno je Olga nastupala u Velikoj Skadarliji, ali pevala je i u Rojalu, Mimozi, Kazbeku. Uvek je nastupala u lepoj večernjoj haljini, dobijala je mnogo buketa sveća i pisama. Glumica Vjera Mujović je tumačila Olgu u filmu Olga Jančevecka. Legenda kaže i da je Danilo Kiš, naš čuveni pisac, uživao u njenim nastupima.

Ko je još pevao u Skadarliji?

Dve pevačice sevdalinki i romansi, Kajče i Cveta, ostale su upamćene kao legende Skadarlije. Njih je na violini uvek pratio mali Stevica. Zbog niskog rasta nosio je cipele sa visokim potpeticama i uvek bio u crnom odelu, doteran. Priča se da je Kajče bila prava lepotica, sa mašnama u kosi i dairama u rukama. Književnik Janko Veselinović je često u Skadarliji pevao uz gusle. Kosta Bojković, član Prvog beogradskog pevačkog društva, takođe je često pevao u skadarlijskim kafanama. Skadarlijski veterani bili su, između ostalih, Ruža Denić, Vuka Šeherović, Sofka Lazarević, Mile Lakić, Bata Cvijetić, Sava Jeremić…

Kafana Ko to tamo peva u Cetinjskoj 17 pokušava da nastavi ovu staru tradiciju.

U svakom slučaju muzičke legende Skadarlije obojile su i formirale na svoj način boemsku četvrt Beograda, koja bez njihovog glasa i muzike ne bi bila ono što je danas.

1443629871-Kafana_Ko_To_Tamo_Peva_Zemun_(1)

Kamper
Previous post

Kampovanje: Kamp Prikolica vs Kamper

20160501_125022
Next post

Taverna Zorbas (Kalamitsi, Sitonija)