Linkovi i saveti

Rezistencija na antibiotike – kako je preduprediti

napisao: dr Aleksandar Vitković, specijalista mikrobiologije

Šta su antibiotici?
Antibiotici su supstance koje selektivno deluju na bakterije dovodeći do prestanka njihovog daljeg razmnožavanja i/ili smrti bakterije.
Uz vakcine predstavljaju najveće otkriće u borbi protiv zaraznih bolesti.
Primena antibiotika opravdana je kada od strane mikrobiološke laboratorije dobijemo izveštaj o izolovanju određene bakterije. Izbor antibiotika zavisi od antibiograma (antibiogram je test kojim se utvrđuje na koje antibiotike je osetljiva izolovana bakterija). Za ovakav rezultat potrebno je 2-3 dana.

074309_ef93db36b4ec940366cf

Antibiotike treba koristiti u dozi i vremenskom trajanju kako je to lekar propisao.
Sve izvan toga, kao na primer uzimanje antibiotika na svoju ruku bez mikrobiološke potvrde, a kod prvih znakova prehlade, skraćivanje dužine antibiotske terapije gde je je ona opravdana, uzimanje antibiotika ,,na pamet’’ – bez antibiograma i slično, potencijalno može biti uzrok razvoja rezistencije bakterije na antibiotik.

Dakle, rezistencija podrazumeva da je bakterija neosetljiva na odredjeni antibiotik te da se on ne može koristiti u infekcijama izazvanim tom bakterijom. Bakterija koja je razvila rezistenciju na antibiotik prenosi je na svoje potomstvo i na druge srodne bakterije koje se nalaze u njenom okruženju.
Tako se jednom stečena rezistencija neometano širi među bakterijama.

antibiotici2

Interesantno je znati da je 90% svih infekcija gornjih disajnih puteva kao što je kijavica, infekcije grla, sinusa i slično, izazvano virusima, a ne bakterijama. To praktično znači da kod devet od deset osoba sa simptomima prehlade upotreba antibiotika nema efekta. Naprotiv, može samo doprineti razvoju ili širenju rezistencije na antibiotike.
Upravo iz tih razloga, pre dobijanja zvanične laboratorijske potvrde da li se radi o bakterijskoj ili virusnoj infekciji, najbolje je primeniti neki od tradicionalnih biljnih lekova kao što je npr. Južnoafrička muškatla (lat.Pelargonium Sidoides).
Ona je u svetu poznata i u upotrebi je još od 1920. godine, a sada je konačno i kod nas. Ona ima antimikrobni, imunomodulirajući, antivirusni, antiinflamatorni i mukolitički efekat tako da za kratko vreme suprimira kašalj, omogućava iskašljavanje, snižava povišenu temperaturu i ublažava nazalne simptome.
Kada sumiramo sve gore navedeno, naša preporuka je ovaj tradicionalni biljni lek , dok ne vidite šta dalje…

2-ga trka šampionata Srbije
Previous post

Drift: Druga Trka Šampionata Srbije (Mladenovac,02/03.septembar2016)

14316713_637594469745187_1913272583097844543_n
Next post

PetrolHeads Rally: Transfagarašan - najlepši put na svetu